![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
Jelena Maksimović - "Smart electronic" - Gračanica
Slušajte emisiju: I deo, II deo, III deo Pogledajte galeriju fotografija proizvoda i usluga
U odsustvu telefonskih veza u poslednjih mesec dana na Kosovu javila se potreba da prezentujemo firmu koja se bavi za sada jedinim načinom komunikacije Srba sa Kosova i Metohije sa ostatkom sveta a to je firma za servis i prodaju komjutera i ovlašćeni internet provajder u Gračanici "Smart electronic". Dakle danas govorimo o nekadašnjoj firmi "Trend computers" iz Gračanice koja je pre par meseci proširila svoju delatnost i način poslovanja pa je samim tim promenila i ime. O uslovima rada i planovima za u buduće za našu emisiju govori vlasnik firme Jelena Maksimović. "Mi se bavimo prodajom i servisom računara ovde u Gračanici. Ova radnja radi već sedmu godinu, počeli smo sa radom juna 2004.godine. U početku je to bila mala radnja i radili smo samo servis računara, onda smo počeli i sa prodajom računara, a onda smo postali i internet provajderi a uskoro počinjemo i rad na uspostavljanju kablovske televizije ali otom potom. Od male radnjice koja je u početku imala samo jednog radnika uspeli smo da napredujemo iz dana u dan i danas imamo šestoro zaposlenih i fino poslujemo. Servis nam radi jako dobro a i prodaja računara nije loša. Naša firma sada nosi naziv "Smart electronic" koja u svom opisu ima servis i prodaju računara. Pored toga postali smo ovlašćeni distributer IPKO sistema za internet i kablovsku televiziju. Naša firma se nekada zvala Trend kompjuters i po tom imenu nas svi znaju. Ali morali smo da promenimo naziv jer smo morali da uđemo u PDV sistem na Kosovu. Nekada smo te izveštaje radili svaka tri meseca sada je ulsakom u sistem PDV-a to promenjeno i sada radimo te izveštaje svakih mesec dana. U PDV sistem morali smo da budemo uključeni jer je to bio uslov da dobijemo status ovlašćenog IPKO provajdera. To smo postigli isključivo našom upornošću. Ubeđivali smo te ljude da mi to možemo. Našem mestu je bio potreban internet. Bili smo odsečeni od svega. Shvatili smo tako da smo sposobni za taj posao. Ja i suprug smo tada otišli u sediše IPKA ponudili smo našu pomoć koju su oni prihvatili. Internet koji smo prethodno imali bio je katastrofa i jako je loše funkcionisao. Ljudi iz IPKA su nas poslušali, prihvatili našu ponudu i to nam se isplatilo." Ideja za početak u ovom biznisu je kako kaže Jelena došla iz nužde jer je iz Obilića odakle su proterani u martovnskom nasilju život u Gračanici bio nezamisliv jer posla nije bilo čak ni kod privatnika. Kredit, teški finsnsijski momenti obeležili su njene početke u ovom poslu.
"Ja i moja porodica bili smo proterani iz Obilića.Prvo što smo, nakon nekog kraćeg vremena u nedostatku zaposlenja uradili, jeste da smo otišli do banke podigli kredit pa zatim još jedan i tako je posao krenuo da funkcioniše . Bilo je teško na početku jer smo osim finansijskih imali i velike tehničke probleme kao što su česti nestanci struje, napajanja su stalno bila u kvaru. Hvala Bogu danas tih problema nema u toj meri. Nekada se desi po neki kvar ali to i nije kvar jer se svodi na to da se ljudi diskonektuju sa mreže i onda ne znaju da se ponovo konektuju. Naš tim tako ode na lice mesta i završi posao za pet minuta. Imamo podršku za rad od strane pre svega naših prijatelja i porodice bez kojih sigurno ne bi uspeli. Naši prijatelji su bili tu da nam pomognu u svakom momentu ponajviše kada nam je trebala pomoć i pozajmica kada nam je bilo najteže." Kada su finasijski momenti prevaziđeni bilo je potrebno steći poverenje korisnika. Jelena i njen suprug Bojan danas nakon sedam godina bavljenja ovim biznisu uspeli su da izgrade ime za firmu i preciznošću stignu do poverenja meštana. "Kao što sam rekla mi smo u Obiliću živeli do marta 2004.godine. Kada smo bili proterani iz Obilića ostali smo bez svega. Kada smo se postepeno bar malo oporavili od šoka koji smo preživeli došli smo na ideju da otpočnemo neki biznis da bi mogli da bi mogli da funkcionišemo i ostanemo ovde u Gračanici. Suprug je došao prvi na ideju upravo zbog toga što u Gračanici nije postojala ni jedana takva radnja. Počeli smo da radimo u jednom malom kontejneru. Zainteresovanost građana je postepeno rasla što nam je omogućio otvaranje veće radnje. Međutim i sada tvrdim da je najteže bilo sarađivati sa našim ljudima. Takođe je veliki problem bila nabavka robe da se sve to sredi, sklopi, figuriše da se proda. Trebalo je pokazati kvalitet da bi ti ljudi mogli da steknu poverenje u nas i da bi od nas mogli da kupe računar jer je i tada a i danas za to potrebna dosta velika suma novca. Teško je bilo i tada da neko izdvoji 400 ili 500 evra za jedan dobar računar. Tako da nam je trebalo dosta vremena da se uklopimo u sredinu i steknemo poverenje ovih ljudi. Kada smo uposlili radnika posao je išao mnogo lakše. Robu nismo nabavljali ovde na Kosovu. Sve je to išlo iz Srbije pre svega Niša i Beograda. Kada je sve krenulo na bolje zaposlili smo još par radnika. Najteže su nam padali komentari ljudi da smo iz Obilića došli u Gračanicu samo zbog para. Naš rad je međutim pokazao kvalitet tako da su te priče sada daleko iza nas". Kao ovlašćeni IPKO provajder u srpskim sredinama Smat elektronik deluje isključivo u srpskim sredinama te su shodno tome i ekipe ove firme jedine zadužene za intervencije na terenu. Saradnja sa IPKOM postoji u nekom drugom segmentu. "Mi smo jedini zaduženi tj. ovlašćeni distributeri IPKA za ove srpske sredine na centralnom Kosovu. Imamo našu ekipu koja radi u tim sredinama. Jedino kada je u pitanju neki baš veliki kvar moramo da čekamo na dozvolu iz uprave firme u Prištini. Sećam se da smo njihovu pomoć tražili kada smo mesec dana bili bez struje jer ovaj internet sistem može da funkcioniše bez struje samo uz pomoć baterija koje se postavljaju na banderama i koje mogu da izdrže svega sat, dva bez struje tako da smo uz njihovu pomoć rešavali taj problem."
Taj segmenat saradnje sa IPKOM su velike popravke na računarima ili intenet sistemu u globalu, kaže Jelena navodeći da im najveći problem u radu sada predstavljuju prostorije. "Sve kvarove otklanja naša ekipa odavde iz Gračanice. Jedan radnik je završio informatiku, drugi je isto na studijama informatike tako da imamo stručno osposobljena lica za ovaj posao i do sada nismo bili suočeni sa kritikama po tom osnovu od strane kupaca. Mi već tri godine radimo u ovom lokalu koji smo uzeli u zakup. Prvo smo bili locirani na drugoj lokaciji ali su prostorije suviše bile male a nama se posao širio. Uzeli smo potom ovaj lokal koji smo inače renovirali o našem trošku ali ne žalimo se. Međutim uvek nešto nedostaje. Tako je nama u servisu potrebno još alata za rad i osavremenjivanje servisa koji u okviru ovog posla kod nas najbolje funkcioniše a radimo popravku samo centralne jedinice tj.kućišta. Nekada smo u jednoj prostoriji radili i servis i prodaju. Sada smo dolaskom ovde i renoviranjem to malo odvojili. I kada bismo imali mogućnost još bi ovo sredili i servis bismo potpuno odvojili od prodajnog objekta." Smart elektronik danas ima preko 500 korisnika samo u Gračanici a u planu je priošišrenje i povezivanje internet korisnika i u drugim srpskim sredinama. Jelena kaže da ljudi prelaze etničke barijere i svaku vrstu ponosa kada je u pitanju kvalitet u nekom poslu ili čak kada je u pitanju borba za goli opstanak. Kao primer navodi prekid telefonskih veza u srpskim sredinama na Kosovu. Ona nam je ispričala da ju je presecanje telefonskih veza lično veoma pogodilo jer je i sama bila korisnik srpskih mobilnih operatera i navodi kako oni kao ovlašćeni IPKO provajder posluju nakon ovog događaja. "Prekid telefona jeste nam doneo veći posao i profit ali nas je to sve lično veoma pogodilo jer i mi funkccionišemo uz pomoć te mreže i mi smo korisnisci njihovi. Što se prodaje tiče ona je porasla i mogu da kaćem da smo u proteklih nedelju dana prodali više od 400 kartica za IPKO mrežu. Što se samo dopuna za telefone IPKO mreže tuče mogu da kažem da se dnevno dopuni oko 400 evra kredita. Ovde neću da računam internet koji se dopunjuje na mesec dana. U našoj ponudi postoje tri paketa internet usluga. Jedan je 10 evra i ograničen je na 4 gigabajta, drugi je 15 evra sa 2 megabita protoka i potrošnja u okviru ovog paketa je neograničena u toku jednog meseca s tim što postoji mogućnost povezivanja dva računara i treći paket je od 20 evra isto sa 2 megabita protoka s tom razlikom što jedan može da se koristi kao varles a drugi računar sa kablom. Što se tiče telefona imamo ponude od 3 evra pa naviše. Ta tri paketa odnose se na privatna lica koji su naši korisnici i njih ima oko 500 ovde na našem području. Pravna lica do sada nismo bili u mogućnosti da povezujemo zbog tih biznis paketa koji su dosta skuplji a i nismo još ovlaščeni da neke državne firme umrežavamo u ovaj internet sistem i to još uvek rade timovi iz Prištine. Kapacit našeg rada je za sada umrežavanje pet korisnika najviše tokom jednog dana . Za umrežavanje jednog IPKO korisnika potrebno je oko sat vremena. Bilo je u početku dosta problema tokom umrežavanja kao što je padanje kablova sa bandera ali su danas svi naši korisnici zadovoljni i nismo imali kritike na naš rad. Popravku računara takođe obavljaju naši timovi. Ljudi pozovu telefonom i kvar se popravlja u najkraćem roku. Po pravilu bi trebalo pozvati korsnički servis IPKO mreže ali je ovaj sistem popravke bolji jer smo mi tu blizu i možemo mnogo brže da završimo posao nego da čekamo mail koji će nam poslati centrala iz Prištine."
Njena firma je kao što je rekla ušla u sistem PDV-a na Kosovu i u skladu sa tim pravilima firma redovno plaća porez na dobit. "Plaćamo redovno porez na dobit. Imamo uvećanu prodaju kartica i dopuna tako da smo ulaskom u PDV sistem počeli da plaćamo ovu vrstu poreza. Sve finansijske bilanse i papire radi nam čovek koji se već godinama bavi tim poslom. Taj posao vođenja knjiga radio je i u Prištini nekada i sada ovde. Mi napravimo i sredimo račune on papire donese nama, platimo redovno porez i to je to." Od momenta uključivanje firme u sisrtem PDV-a na Kosovu robu isključivo nabavljaju u Prištini. "Kao što sam kazala ranije smo nabavljali svu opremu iz Niša i Beograda ali sada od kako smo ušli u sistem PDV-a na Kosovu robu nabavljamo isključivo u Prištini. Radimo u većini slučajeva po narudzbini, ljudi naruče ono što žele mi to donesemo i prodaja je tako sigurna. Garanciju na robu dajemo koliko i nama daju. Najveća garancijja od godinu dana je na komponente kao što su procesor, grafika, monitor. Napajanje, kućište su pod garanciojom sedam do 15 dana. Za sada ne mogu da se požalim dobro je." No ipak nabavljanje robe na Kosovu im u mnogome olakšava posao jer sada kada sagledava stvari ni sama ne može da shvati kako se poslovalo kada se sva roba uvozila iz Niša i Beograda. "Mogu da kažem da je to bio jedan od najtežih perioda u našem radu. To je sve zahtevalo dosta vremena da se to poruči, da se preveze i da stigne do nas. Velike sume novca su išle na porez na carine, ali uvek je sve bilo reguralno i ništa nismo izimali mimo propisa. Zato su nekda naši računari i bili skuplji ali su bili regularno kupljeni uz svu potrebnu papirologiju i garanciju i zato nismo nikada imali problema sa kupcima. Tokom tog uvoza osećali smo se nekako poniženo zato što smo s Kosova kao da mi nismo zaslužili da nešto radimo. Čekali smo i po 12 sati na carini a onda ako se završi radno vreme čekali smo i da prođe vikend. Baš je bilo teško." Jelena Maksimović sa sigurnošću tvrdi da je njena firma jako uspešna a dokaz te uspšnosti je po njoj broj korisnika i godine trajanja. "Slobodno mogu da se pohvalim da je firma uspešna i da radimo fino i dokaz naše uspešnosti da smo iz ničega stvorili firmu koja uspešno radi već sedam godina i mislim da ćemo još dugo funkcionisati i to još uspešnije. Prošli smo veoma loš period u našem životu i mislim da će to sada da ide sve bolje i bolje. Sada već imamo sedam upošljenih radnika a planiramo da kada počnemo da sprovodimo kablovski sistem uposlimo još mladih ljudi kji će moći da rade i zarađuju. Trenutno zaposlenima plata ide preko računa u banci i oni su penziono i socijalno osigurani preko kosovskog budzeta. Inače mogu da kažem da je ovaj naš posao više mukotrpan nego što je isplativ ali mislim da ono što čovek voli i za šta se zalaže mora da da rezultate." Njen radni dan počinje rano ujutrutru i kao poslovođa voli da je uvek u centru svih dešavanja koja se vezuju za rad njene firme. Iako ništa nije o komjuterima znala danas je postala pravi majstor.
"Moj radni dan počinje tako što prvo dođem ovde i sredim radnju zatim sednem i sredim račune od prethodnog dana pogotovu sada kada ima problema sa 064 i 063 mrežom kada imamo povećanu prodaju IPKO kartica. U suštini ni jedan dan nije isti.Ja u početku nisam imala poima o ovom poslu ali sama ideja da radim ovde privukla me je da naučim i onda sam učila i od supruga i od svojih radnika. Ja sam za godinu dana naučila i da sklopim računar i da servisiram i da menjam delove. Suprug je to radio još od malih nogu. Još 90-ih godina je kupio prvi računar pa je imao vremena da sam malo po malo nauči posao. Ali i ja sam naučila da ponešto servisiram i da skinem program sa interneta jer kako vreme ide javljaju se sve novije i novije stvari tako da je učenje potrebno i da se to znanje uklopi u ovu našu priču. Nisam naravno stručna u nekim većim stvarima ali mogu da kažem da kada padne sistem ja znam da ga podignem da postavim novi Windows, zamenim napajanje, procesor, grafiku, matičnu ploču." Kaže da je ranije u Gračanici bilo mnogo lakše biti privatnik jer je njihov broj bio manji. No ipak nikoga ne doživljava kao konkurenciju. "Saradnju imamo sa svima i znamo se sa svima koji na ovoj teritoriji rade posao kao i mi. Konkurencije ima ali mi imamo svoje klijente već sedam godina tako da u ostalima ne vidim nikakvu konkurenciju. Oni rade svoj posao, poznajemo se vršimo međusobne preporuke ili potražnju ako je nešto potrebno. Nikada nismo imali međusobnih nesuglasica." Jelena Maksimović je rođena u Gračanici ali je svoj novi dom nakon udaje 2003. godine pronašla u Obiliću. No ipak kao mlada osoba, doživela je svoj prvi poraz ubrzo kada je u osmom mesecu trudnoće jedva preživela martovski pogom i evakuaciju iz Obilića. "Ja sam u Obiliću živela kratko oko osam meseci nakon udaje i odlaska iz Gračanice. Tog dana kada smo napustili Obilić zaista ne želim da se sećam to je jedan od najružnijih perioda u našim životima jer smo tada ja i moja porodica jedva žive glave izvukli. Ja sam bila u osmom mesecu trudnoće. Da nije bilo policije da nas izvuče iz kuće koja je gorela ja neznam šta bi danas bilo. Tako da taj period hoću da izbrišem iz sećanja. Hvala bogu sada živimo ovde imam svoju porodicu, sina svi smo na okupu i za sada nam ništa ne hvali. Ovde smo dve godine živeli kao podstanari posle smo napravili kuću živimo zajedno nas sedmoro članova. Sada zaista ne mogu da se nađem u toj situaciji da sam ponovo tamo ili šta bi se desilo da nikada nismo odlazili iz Obilića. Sada nikako ne mogu da vidim ponovo sebe u Obiliću. Ne mogu da kažem da je bilo loše. Živeli smo tamo devet meseci, suprug je radio kao prevodilac u UNMIK-u ja sam sedela kući i stvarno ne vidim ponovo sebe u svemu tome." Nakon Obilića ona je sa porodicom pronašla novi dom tako da joj Graćanica izgleda sasvim lepo. "Odavde sad ne planiramo da idemo. Kroz šta smo prošli sada mogu da kažem da nam je dobro. Sebe za par godina vidim kao većeg i uspešnijeg poslodavca i privatnika ali videćemo." Da je upornost majka uspeha pokazuje i primer ove mlade žene. "Samo treba biti uporan u onome što želite i što hoćete da radite. Ni jedan posao sam po sebi nije lak ali je za svaki posao potrebna upornost. Naravno potreban je i novac. Pre par godina je bilo mnogo lakše da se radi jer je bilo malo internet provajdera i malo servisa računara ovde u Gračanici. U suštini koji god posao sada započenete u Gračanici je teže raditi jer ima svega i svačega. Bez obzira na sve još uvek nam je potrebna sloboda, potrebno nam je da izađemo u grad da prošetamo." Jelena nam je otkrila i tajnu da je njena firma kao ovlašćeni distributer za kablavsku televiziju do danas dobila licencu za prenos od svih TV kanala u Srbiji osim Pink televizije. "Smart electronic" vode mladi ljudi, odlučni da ostanu u Gračanici jer su tu stekli nove prijatelje, novi dom i pronašli posao koji je smisao njihovog opstanka u pokrajini.
|
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |







